Zbogom, profesore

Jedan od najvećih intelektualaca i erudita današnjice, akademik Viktor Žmegač, sveučilišni profesor, germanist, povjesničar književnosti, muzikolog, dugogodišnji suradnik Matice hrvatske i kolumnist Vijenca, umro je u Zagrebu 20. srpnja 2022. u 94. godini. Komemoracija u Matici hrvatskoj u listopadu bit će prilika za sabiranje njegova znanstvenog i publicističkog doprinosa nizu područja, a tekstove s komemoracije objavit ćemo u Vijencu. Za ovu priliku donosimo osobni zapis Žmegačeve kćeri Aleksandre Horvat te posljednja dva neobjavljena nastavka kolumne Večernji zapisi, koje je Viktor Žmegač u našem listu kontinuirano objavljivao od travnja 2018. To su zadnji zapisi akademika Žmegača koje je za života zapisao. Prilažemo i skicu za novi nastavak, nastalu svega tjedan dana prije smrti, dokaz kako je doslovno posljednjih dana bio i ostao – Žmegač. Dragi profesore, hvala Vam za sve. Nedostajat ćete nam. (Redakcija)

Viktor Žmegač, sveučilišni profesor, germanist, povjesničar književnosti, muzikolog umro je 20. srpnja u 94. godini / Snimio Mirko Cvjetko

…

Viktor Žmegač rođen je 21. ožujka 1929. u Slatini, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Virovitici i Osijeku. Studij germanistike i jugoslavistike završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a germanistiku i muzikologiju studirao je u Göttingenu.

Doktorat znanosti stekao je 1959. s temom Glazba u djelu Thomasa Manna. Tema disertacije ukazuje na dva područja koja će postati središtem njegova profesionalnog djelovanja i života: književnost i glazbu. Od 1971. do umirovljenja radio je kao profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2012. bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i inozemni član Saske akademije u Leipzigu te član znanstvenoga društva Academia Europaea u Londonu.

Međunarodni ugled stekao je kao germanist, pišući na hrvatskom i njemačkom jeziku, a osobito je cijenjena njegova povijest njemačke književnosti, koja je desetljećima bila obvezna literatura studentima u Njemačkoj. Od 1998. Viktor Žmegač autor je Matice hrvatske i ta je izdavačka kuća bila njegov povlašteni nakladnik kod kojega je objavio jedanaest knjiga. Među njima se ističu: Od Bacha do Bauhausa (2006), Majstori europske glazbe (2009), Prošlost i budućnost 20. stoljeća (2010), Strast i konstruktivizam duha. Temeljni umjetnički pokreti 20. stoljeća (2014), Četiri europska grada (2017), Portreti gradova (2019) te prije nekoliko mjeseci objavljena knjiga Vrhunski europski romani (2021). Ove je godine dovršavao novu knjigu Kulturološki kvartet, koja će biti objavljena početkom sljedeće godine. Riječ je o zbirci kolumni objavljenih u Vijencu.

Opus Viktora Žmegača dijeli se na dvije faze: ranu književnoznanstvenu i kasnu kulturološku (Dubravka Oraić Tolić). Krunom njegova književnopovijesnog proučavanja smatra se knjiga Povijesna poetika romana (treće, prošireno izdanje MH, 2004), a kapitalnim ostvarenjem kasne faze kulturološko remek-djelo Od Bacha do Bauhausa (MH, 2006), jedinstvena povijest njemačke kulture, književnosti, glazbe, slikarstva, filma i znanosti, od početaka do danas.

Rođen na isti dan kao i Johann Sebastian Bach, skladatelj kojega je najviše volio, Viktor Žmegač bio je erudit i poliglot široke humanističke naobrazbe, homo universalis kozmopolitskoga kova. Njemački povjesničar književnosti Dieter Borchmayer istaknuo je da je Viktor Žmegač bio kultna figura nove generacije germanista i napisao da je utjelovljavao „tip univerzalnog znanstvenika kakav sve više nestaje u vremenima specijalističkoga znanstvenoga rada“. Njegovim odlaskom završava jedna epoha, a u hrvatskoj i europskoj kulturi ostaje nenadoknadiva praznina.